
Iako su radovi na brzoj cesti kod Gradiške završeni prije gotovo mjesec dana, ova važna saobraćajnica i dalje nije u funkciji, čime projekt povezivanja Banjaluke i Zagreba ulazi u ozbiljnu krizu.
Problem nije tehničke, već isključivo administrativne i političke prirode. Na adresama Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Ministarstva bezbjednosti BiH, Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao ni njenog Upravnog odbora, nema odgovora niti naznaka da se aktivno radi na rješavanju zastoja.
Ključni problem leži u činjenici da je Zijad Krnjić, bošnjački član Upravnog odbora UIO BiH, blokirao izmjenu pravilnika koja bi omogućila raspoređivanje službenika Uprave na novi granični prelaz kod Gradiške na bh. strani. Time je automatski onemogućeno puštanje brze ceste u saobraćaj, iako je infrastruktura završena.
„Hrvatske ceste“, investitor na hrvatskoj strani, potvrdile su da je saobraćajnica završena, ali da ne može biti otvorena jer BiH nije ispunila potrebne administrativne uslove.
Prema dostupnim informacijama, blokada je povezana s zahtjevima da se promijeni koeficijent raspodjele prihoda od indirektnih poreza, za koji bošnjačka strana tvrdi da je trenutno nepovoljan. Dodatne komplikacije stvaraju osporavanja legitimiteta institucija Republike Srpske, kao i šire blokade na evropskom putu BiH.
S obzirom na to da se BiH približava izbornoj kampanji za opšte izbore u oktobru, kada su političke tenzije tradicionalno pojačane, sagovornici nezvanično ocjenjuju da se rješenje ovog problema ne nazire u skorijem periodu.
To znači da će građani BiH i Hrvatske i dalje biti uskraćeni za korištenje izuzetno važne saobraćajnice, bez koje ni auto-put Banjaluka – Gradiška nema puni funkcionalni smisao.
Projekat brze ceste i mosta na Savi kod Gradiške rezultat je planova Republike Srpske još iz 2005. godine, kada je započeto planiranje auto-puta Banjaluka – Gradiška. Hrvatska ovaj pravac vidi kao dio šire strategije povezivanja istoka i juga zemlje preko BiH, uz koridor 5c i buduće pravce ka Splitu.
Most na Savi, vrijedan 19 miliona eura, finansiran je zajednički od strane Hrvatske i BiH, odnosno Republike Srpske, dok je EU obezbijedila grant od 6,3 miliona KM. Prva dionica brze ceste, duga oko četiri kilometra, koštala je približno 40 miliona eura, dok je završna dionica vrijedna oko 14 miliona eura i očekuje se da bude završena do juna ove godine.
Sve dionice gradi banjalučko preduzeće „Integral inženjering“.






