Kupci koji planiraju kupovinu novog Wi-Fi routera mogli bi se uskoro suočiti s manjom ponudom i višim cijenama, nakon upozorenja iz tehnološke industrije da ogromna potražnja za komponentama zbog razvoja umjetne inteligencije već pravi ozbiljne poremećaje na tržištu.

Prema informacijama koje prenosi austrijski Heute, kompanije širom svijeta koje razvijaju AI sisteme masovno kupuju memorijske čipove, RAM memoriju i procesore. Problem je što se iste komponente koriste i za proizvodnju routera, laptopa i druge potrošačke elektronike.

Zbog toga proizvođači već upozoravaju na moguće kašnjenje novih modela, smanjenu dostupnost uređaja i rast cijena u narednom periodu prenosi Klix.ba

Portal inside-digital.de navodi da je upozorenje stiglo od izvora koji više od deset godina radi u industriji routera. Dio tih tvrdnji potvrđen je i na sajmu ANGA COM u Kelnu, gdje su pojedini proizvođači priznali da pritisak na tržište komponenti postaje sve ozbiljniji.

Stručnjaci navode da problem neće pogoditi samo klasične Wi-Fi routere. Nestašica memorijskih čipova mogla bi se proširiti i na laptope, računare te druge elektronske uređaje.

Tržišni analitičari procjenjuju da bi cijene elektronike mogle porasti između šest i osam posto, dok bi najjeftiniji modeli uređaja mogli potpuno nestati s tržišta zbog neisplative proizvodnje.

Posebnu zabrinutost izazivaju procjene da bi poremećaji mogli trajati godinama. U najgorem scenariju, stručnjaci upozoravaju da bi nestašica određenih komponenti mogla trajati i do deset godina.

Pojedini proizvođači memorijskih čipova već sada od velikih kupaca traže avansna plaćanja unaprijed i do tri godine, što dodatno pokazuje koliko je pritisak na tržište postao ozbiljan.

Sve veća popularnost umjetne inteligencije tako više ne utiče samo na razvoj tehnologije, već i na cijene i dostupnost uređaja koje svakodnevno koristimo u domaćinstvima.

The post Zbog sve veće popularnosti AI-ja prijete nestašica i rast cijena Wi-Fi routera na svjetskom tržištu appeared first on dvbih.online.

Popularna muzička platforma Spotify izazvala je lavinu reakcija nakon što je predstavila privremeni vizuelni identitet povodom 20 godina postojanja kompanije. Nova ikona aplikacije, inspirisana izgledom disko-kugle, podijelila je korisnike širom svijeta i pokrenula potpuno novi internet trend.

Umjesto klasične zelene Spotify ikone, korisnici su na svojim telefonima ugledali svjetlucavi dizajn sa efektom ogledala, što je kod mnogih izazvalo zbunjenost i nezadovoljstvo.

Dok su jedni novu estetiku smatrali zanimljivom i zabavnom, drugi su je opisivali kao “najgore dizajnersko rješenje do sada” i “najveće nazadovanje u historiji aplikacije”.

Nastao novi trend – “diskomorfizam”

Neočekivano, Spotifyjev potez inspirisao je potpuno novi dizajnerski pravac koji su korisnici interneta nazvali “diskomorfizam” (discomorphism).

Tehnološka kompanija Lovable brzo je reagovala i predstavila aplikaciju Discomorphism koja pomoću umjetne inteligencije pretvara bilo koji logotip u sjajnu disko-kuglu.

Korisnici jednostavno učitaju logo željenog brenda, a aplikacija ga pretvara u retro svjetlucavu verziju sa efektima ogledala i disko rasvjete.

“Neka vaš logo zapleše”, poručili su kreatori aplikacije opisujući novi trend koji je u kratkom roku postao viralan na društvenim mrežama.

Društvene mreže preplavljene reakcijama

Na mreži X brojni korisnici objavljivali su svoje transformisane ikone aplikacija poput Slacka, Notiona i drugih poznatih platformi.

Mnogi tvrde da novi stil donosi zabavu i osvježenje na ekrane mobilnih telefona, dok drugi smatraju da izgleda neuredno i zbunjujuće.

Posebno su kritikovani Spotifyjevi pokušaji da modernizuje izgled aplikacije jer su pojedini korisnici mislili da njihov telefon ima tehnički problem ili da se aplikacija neprestano učitava.

Stručnjaci kritikovali dizajn

Negativne reakcije nisu dolazile samo od korisnika, već i od dizajnerskih stručnjaka koji su kritikovali čitljivost i funkcionalnost nove ikone.

Prema njihovom mišljenju, tamnija nijansa zelene boje u kombinaciji sa efektom disko-kugle izgleda mutno i pikselizovano, posebno na manjim ekranima mobilnih uređaja.

Mnogi korisnici priznali su da u početku nisu ni shvatili da je riječ o disko-kugli, već su mislili da je došlo do greške nakon ažuriranja aplikacije.

Spotify vraća stari izgled

Nakon velikog broja negativnih komentara i kritika, Spotify je potvrdio da je riječ samo o privremenom vizuelnom identitetu.

Iz kompanije su poručili da će se aplikacija uskoro vratiti svom prepoznatljivom limeta-zelenom dizajnu.

“Sjaj disko-kugle očigledno nije za svakoga”, našalili su se iz Spotifyjeve korisničke podrške na društvenim mrežama.

Povratak standardne ikone očekuje se već naredne sedmice.

The post Spotify promijenio ikonu aplikacije, korisnici odmah primijetili razliku appeared first on dvbih.online.

Tokom vrelih ljetnih dana mnogi vozači čim sjednu u automobil uključe klimu na najjače, ali zaborave na jedno dugme koje može znatno brže rashladiti kabinu.

Riječ je o opciji za recirkulaciju vazduha, odnosno dugmetu sa simbolom automobila i zakrivljene strelice. Iako ga mnogi rijetko koriste ili ne znaju čemu služi, upravo ova funkcija može napraviti veliku razliku tokom visokih temperatura.

Kako funkcioniše recirkulacija vazduha?

Kada je recirkulacija isključena, klima uređaj uvlači vazduh spolja. Ljeti to znači da sistem stalno pokušava rashladiti veoma topao vazduh iz okoline.

Kada uključite recirkulaciju, automobil prestaje uvlačiti spoljašnji vazduh i počinje hladiti onaj koji se već nalazi u kabini. Pošto je taj vazduh već djelimično rashlađen, klima radi efikasnije i unutrašnjost vozila mnogo brže postaje prijatna.

Zbog toga se ova opcija posebno preporučuje tokom velikih vrućina.

Klima radi lakše, a potrošnja može biti manja

Pravilna upotreba recirkulacije smanjuje opterećenje klima uređaja jer kompresor ne mora stalno hladiti novi vreli vazduh izvana.

To može pomoći i u manjoj potrošnji goriva, posebno tokom dužih vožnji po visokim temperaturama.

Automobil se tako brže rashlađuje, a klima sistem radi efikasnije i pod manjim pritiskom.

Greška koju mnogi vozači prave

Ipak, recirkulaciju ne treba uključiti odmah nakon ulaska u automobil koji je dugo stajao na suncu.

Kabina tada može biti ekstremno zagrijana, pa je najbolje prvo otvoriti prozore i pustiti da vreo vazduh izađe napolje. Nakon nekoliko minuta vožnje i kada klima počne izbacivati hladniji vazduh, tada treba zatvoriti prozore i uključiti recirkulaciju.

Tako će sistem postići najbolji efekat hlađenja.

Kada ne treba koristiti ovu opciju?

Recirkulacija ne bi trebala biti uključena cijelo vrijeme, posebno ako se u vozilu nalazi više putnika.

Dugotrajna upotreba može dovesti do magljenja stakala i stvaranja ustajalog vazduha u kabini.

Zato stručnjaci savjetuju da se koristi prvenstveno tokom najvećih vrućina i početnog rashlađivanja automobila, uz povremeno puštanje svježeg vazduha izvana.

The post Dugme u autu koje ljeti brže hladi kabinu i štedi gorivo appeared first on dvbih.online.

Umjesto da napuštene zgrade ostavljaju da propadaju, italijanski istraživači pretvaraju njihove ostatke u osnovne materijale za novu gradnju.

Istraživači sa Univerziteta u Cagliariju i Politecnico di Milano uspješno su razvili održivu alternativu postojećim građevinskim materijalima kroz projekt Čelična i reciklirana betonska ploča (SARCOS).

Cilj projekta je jednostavan: uzeti ostatke iz srušenih zgrada i pretvoriti ih u visokokvalitetne podne ploče koje su jednako čvrste kao standardne građevinske ploče.

Proces kombinuje reciklirani beton sa profilisanim čeličnim limovima velike čvrstoće kako bi se stvorile kompozitne ploče visokih performansi.

Testiranja pokazala jednaku ili veću čvrstoću

Testiranje u punom obimu pokazalo je da su strukturne performanse ostale konzistentne čak i kada je sadržaj recikliranog betona povećan sa 30 posto na 100 posto.

„Beton dobijen od recikliranog materijala može ponuditi niže performanse od konvencionalnog betona, također ovisno o tome kako se proizvodi. Međutim, našim projektom smo, kroz testove u punoj veličini, pokazali da performanse kompozitnih ploča ostaju nepromijenjene ili, u nekim slučajevima, čak se i povećavaju“, rekao je Flavio Stochino, profesor na Odsjeku za građevinarstvo, okoliš i arhitektonsko inženjerstvo Univerziteta u Cagliariju.

Globalna kriza pijeska

Građevinska industrija danas se u velikoj mjeri oslanja na posebnu vrstu pijeska koja se ne može pronaći u pustinjama, jer je pustinjski pijesak previše gladak da bi efikasno vezivao beton.

Umjesto toga, graditelji koriste oštra i uglata zrna pijeska iz riječnih korita i aluvijalnih naslaga.

Međutim, ogromna potražnja za ovim resursima dovela je do globalne krize pijeska, što uzrokuje destabilizaciju riječnih obala i uništavanje vodenih ekosistema.

Na taj način građevinska industrija stvara ozbiljan ekološki problem iscrpljivanjem prirodnih resursa, a italijanski istraživači pokušavaju ponuditi održivo rješenje.

„Malo ljudi zna da pijesak koji se koristi u građevinarstvu ne dolazi iz pustinje, već iz rijeka ili aluvijalnih kamenoloma. Stoga bi na ovaj način bilo moguće izbjeći daljnja iskopavanja, što bi pomoglo u očuvanju izvornog prirodnog okruženja“, rekao je Marco Simoncelli, istraživač na Odsjeku za arhitekturu, izgrađeno okruženje i građevinsko inženjerstvo i koordinator projekta na Univerzitetu Politecnico di Milano.

Rušenje mita o recikliranom betonu

U građevinskom sektoru godinama postoji uvjerenje da je reciklirani beton slabiji i manje pouzdan od standardnog.

Međutim, tim projekta SARCOS tvrdi da je upravo njihov rad pokazao suprotno.

Projekt primjenjuje model kružne ekonomije tako što prirodne agregate zamjenjuje recikliranim šljunkom dobijenim od građevinskog otpada.

Iako se reciklirani beton već koristi u određenim dijelovima svijeta, ovaj projekt uvodi novi pristup kombinovanjem recikliranog materijala sa visokočvrstim čeličnim limovima, čime se dobija snažna kompozitna konstrukcija.

Potpuno reciklabilan sistem

Jedna od najvećih prednosti sistema jeste činjenica da se i čelik i reciklirani beton mogu ponovo preraditi i koristiti u novim građevinskim projektima.

To omogućava gotovo zatvoren ciklus proizvodnje i značajno smanjuje količinu otpada piše Klix.ba

„S našim rješenjem bi stoga bilo moguće zamijeniti pijesak u građevinarstvu i umjesto toga koristiti šut nastao rušenjem ‘ekomostrija’, odnosno zgrada štetnih za okoliš“, rekao je Simoncelli.

Pored toga, ponovna upotreba lokalnog građevinskog otpada smanjuje emisije ugljika nastale transportom pijeska i šljunka na velike udaljenosti.

Održiva budućnost građevinske industrije

Rezultati projekta SARCOS nude novi održivi pravac za građevinsku industriju, koja se suočava sa sve većim pritiskom zbog iscrpljivanja prirodnih resursa i velikog uticaja na okoliš.

Istraživači vjeruju da bi ovakav pristup mogao pomoći smanjenju zavisnosti od prirodnih sirovina, uz očuvanje visokih standarda čvrstoće i sigurnosti građevinskih objekata.

Projekt ujedno pokazuje kako građevinski otpad, umjesto problema, može postati vrijedan resurs za buduću gradnju i razvoj održivih gradova.

The post Ploče napravljene od građevinskog šuta nude jednaku čvrstoću i u potpunosti se mogu reciklirati appeared first on dvbih.online.

U ladicama širom Evrope krije se pravo malo bogatstvo koje mnogi zanemaruju. Prema podacima Evropske komisije, čak oko 700 miliona nekorištenih mobilnih telefona nalazi se u domaćinstvima širom EU.

To znači da u prosjeku svaki stanovnik ima gotovo dva stara uređaja koja više ne koristi.

Vrijedne sirovine u starim telefonima

Iako izgledaju bezvrijedno, stari mobiteli sadrže ključne sirovine koje su danas izuzetno tražene. Među njima su:

Kobalt, litijum i grafit za baterije, rijetki zemni elementi za magnete, indij za ekrane osjetljive na dodir i galij i germanij za industriju poluprovodnika.

Ove sirovine postaju sve važnije u vrijeme globalne potražnje i nestabilnih tržišta piše Klix.ba

Zašto je reciklaža važna?

Recikliranje starih uređaja ima višestruke koristi. Osim što smanjuje potrebu za eksploatacijom novih prirodnih resursa, doprinosi i jačanju ekonomske stabilnosti Evrope kroz smanjenje zavisnosti od uvoza.

Također, pravilno odlaganje elektronskog otpada značajno smanjuje negativan uticaj na okoliš.

Gdje ih ima najviše?

Prema dostupnim podacima, najviše starih mobitela u ladicama imaju građani Irske, Kipra i Švedske, dok su na dnu liste Hrvatska, Rumunija i Grčka.

Vrijeme je za odluku

U svijetu koji se sve više oslanja na tehnologiju i rijetke resurse, svaki stari uređaj predstavlja potencijalnu vrijednost.

Zato se postavlja jednostavno pitanje, da li vaš stari telefon još uvijek skuplja prašinu u ladici ili ste ga već reciklirali?

The post Imate li starih mobitela u ladici? Skriveno blago koje čeka na reciklažu appeared first on dvbih.online.

YouTube je danas najveća platforma za dijeljenje video sadržaja na svijetu, ali je sve počelo jednim kratkim i jednostavnim snimkom koji je obilježio početak digitalne revolucije.

Prvi video na YouTubeu objavljen je 23. aprila 2005. godine, čime je započela nova era u načinu na koji ljudi konzumiraju i dijele sadržaj na internetu.

Kada je objavljen prvi video?

Prvi video postavljen je 23. aprila 2005. godine u 20:27 sati po pacifičkom vremenu.

Snimio ga je Jawed Karim, jedan od trojice osnivača YouTubea, zajedno sa Steveom Chenom i Chadom Hurleyjem. Video nosi naziv “Me at the zoo” i traje svega 19 sekundi.

U njemu Karim stoji ispred slonova u zoološkom vrtu u San Diegu i govori o njihovim dugim surlama.

Kako je nastao YouTube?

YouTube je osnovan u februaru 2005. godine, samo nekoliko mjeseci prije objave prvog videa.

Ideja za platformu nastala je iz potrebe za jednostavnim dijeljenjem video sadržaja na internetu. Prema poznatoj priči, osnivači su imali problema s dijeljenjem snimaka s jedne zabave, što ih je motivisalo da naprave platformu koja će to omogućiti na jednostavan način.

U početku je YouTube bio u fazi testiranja, a prvi video služio je kao eksperiment za provjeru funkcionalnosti sistema.

O čemu govori prvi video?

Video “Me at the zoo” vrlo je jednostavan – Jawed Karim stoji ispred slonova i kratko komentariše njihove duge surle, bez posebne produkcije ili složenog sadržaja.

Upravo ta jednostavnost pokazala je potencijal platforme koja će kasnije promijeniti svijet digitalnih medija.

Utjecaj na digitalnu kulturu

Objava prvog videa pokrenula je ogromne promjene u načinu komunikacije, edukacije i zabave.

YouTube je vremenom postao globalna platforma koja okuplja različite vrste sadržaja – od edukativnih videa i muzike do vlogova i tutorijala.

Danas platforma ima više od 2,5 milijardi aktivnih korisnika mjesečno, dok se svake minute objavljuje stotine sati novog sadržaja.

Sve je počelo jednim kratkim videom iz zoološkog vrta, koji je pokazao da i najjednostavnija ideja može imati ogroman globalni utjecaj.

The post Znate li koji je bio prvi YouTube video? Ponovo je postao viralan appeared first on dvbih.online.