Energetska kriza prijeti Evropi, vlasti u BiH bez konkretnih mjera

Evropska komisija je pozvala građane da rade od kuće, smanje korištenje automobila i ograniče putovanja, dok je državama članicama preporučila hitno uvođenje i jačanje obnovljivih izvora energije. Ipak, za razliku od evropskih zemalja, domaće vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek ne nude konkretne mjere za zaštitu građana.

Evropska unija upozorila je da slijedi ozbiljna i dugotrajna kriza, bez obzira na trajanje i ishod rata na Bliskom istoku. Gotovo zatvaranje Hormuškog moreuza i napadi na energetsku infrastrukturu u zemljama Zaljeva izazvali su velike poremećaje na globalnom tržištu energenata. Kao posljedica toga, cijene su naglo porasle, a sve su izraženiji i dugoročni strahovi u vezi sa sigurnošću opskrbe. Posebnu zabrinutost izrazile su i aviokompanije zbog moguće nestašice mlaznog goriva. Vlade zemalja Evropske unije već poduzimaju hitne korake kako bi ublažile posljedice.

“Pomoć” SNSD-a
Evropski komesar za energetiku i stanovanje Dan Jorgensen upozorio je da je trenutna situacija ozbiljnija nego ranije.

Tužne vijesti iz Istočne Bosne: Preminula nana Hajrija iz Višegrada, apel za dolazak na dženazu

BiH | April 7, 2026

• Retorika koju koristimo sada mnogo je ozbiljnija nego u prethodnom periodu. Naša procjena je da će ova kriza trajati duže i da države moraju osigurati stabilne izvore energije, poručio je Jorgensen.

Evropska unija razmatra sve raspoložive opcije, uključujući racionalizaciju potrošnje goriva i korištenje strateških rezervi nafte, kako bi se pripremila za dugotrajan energetski šok izazvan dešavanjima na Bliskom istoku.

Susjedne zemlje, poput Hrvatske i Srbije, već su reagovale uvođenjem određenih mjera kako bi zaštitile građane, uključujući kontrolu cijena i fiskalne intervencije. U Bosni i Hercegovini, međutim, izostaje jedinstven odgovor, a različiti nivoi vlasti vode odvojene politike, dok građani snose najveći teret.

Pokušaj da se privremeno ukinu akcize na gorivo u BiH ponovo je postao jedno od ključnih političkih pitanja. Delegat u Domu naroda PSBiH Želimir Nešković najavio je da će ovu inicijativu ponovo uputiti, iako su je ranije odbili predstavnici SNSD-a.

Evo kada dolazi pravo proljetno vrijeme u BiH

BiH | April 4, 2026

• Vlast je duboko zavukla ruku u džep građanima, a zatim pokušava prikazati minimalne povrate kao pomoć. To nije ozbiljno rješenje. Umjesto simboličnog povrata, potrebno je privremeno ukinuti akcize, što bi građanima donijelo značajno veće uštede. Na taj način bi se smanjio i PDV, čime bi ukupno rasterećenje bilo višestruko veće, istakao je Nešković.

S druge strane, predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je da su akcize u Republici Srpskoj među najnižima u Evropi, te naglasio da je prioritet osigurati stabilno snabdijevanje energentima.

• Vlada Republike Srpske već je poduzela konkretne korake kako bi ublažila rast cijena. Međutim, treba biti svjestan da država ne može direktno uticati na cijenu nafte, jer se ona formira na svjetskom tržištu. Prijedlozi o ukidanju akciza su populistički i ne rješavaju suštinski problem, poručio je Dodik.

Kolike su rezerve?
Stručnjaci upozoravaju da bi rast cijena energenata mogao izazvati širu ekonomsku krizu, uključujući inflaciju, pad investicija i poskupljenje osnovnih životnih namirnica.

Ekonomista Admir Čavalić ističe da zemlje Zapadnog Balkana imaju ograničen prostor za djelovanje, ali da fiskalne mjere ipak mogu imati određeni efekat.

• Najefikasnije kratkoročno rješenje jeste smanjenje fiskalnog opterećenja na gorivo, kroz privremeno ukidanje akciza ili slične mjere. Sve ostalo daje ograničene rezultate u kratkom roku, upozorio je Čavalić.

Energetski stručnjak Edhem Bičakčić upozorio je i na problem nedostatka informacija o robnim rezervama.

• Entitetske vlade upravljaju rezervama, ali postoji opravdana sumnja da su skladišta nedovoljno popunjena. Javnost nema jasan uvid u stanje zaliha, što dodatno povećava zabrinutost. Potrebno je transparentno informisati građane i pravovremeno reagovati, naglasio je Bičakčić.

On dodaje da je šansa za donošenje konkretnih mjera možda ranije propuštena, ali da još uvijek postoji mogućnost donošenja odluka koje bi ublažile posljedice krize.

Oslobodjenje